Svaki uspjeh počinje hrabrošću da se napravi prvi korak

Foto: Vesela Mišković

Naša zemlja ima veliki potencijal, ali je potrebno dodatno ulaganje u infrastrukturu, digitalizaciju administracije i podsticanje preduzetništva, posebno ženskog. Gledajući iz ugla profila moje kompanije, upravo sada radimo na stvaranju nove profesije u Crnoj Gori, u oblasti koja ima veliki potencijal za infrastrukturne, naučne, edukativne, inovativne i druge projekte. Kreiranje i unaprjeđenje sistemskih rješenja koja podstiču postojeće, a i prepoznaju potencijal novih inicijativa, je najbolji odgovor administracije. Vjerujem da imamo snagu i kapacitet da sustignemo savremene trendove, uz angažman svih aktera društva, kaže Danijela Grbin.

Opišite nam Vaš poslovni put. Kako ste se odlučili za samostalan rad i preduzetništvo?

Moj poslovni put započeo je prilično standardno. Kao mladi diplomac tražila sam posao u struci. Sticanje iskustava krenulo je od pozicije asistenta sjajnom menadžeru iz Južnoafričke Republike do upravljanja integrisanim komunikacijama u najvećoj marketinškoj agenciji u Crnoj Gori, a koja je dio velike međunarodne korporacije. Jedan od ključnih trenutaka na mom profesionalnom putu bilo je iskustvo rada na visokoj menadžerskoj poziciji u domaćoj kompaniji – izazov koji mi je povjeren sa nepunih 30 godina. Tokom gotovo dvadeset godina rada, prošla sam kroz različite poslovne sisteme  i stekla širok spektar iskustava. Međutim, došao je trenutak kada sam shvatila da je moj profesionalni put u kompanijama zaokružen i da je vrijeme za nešto novo. 

To nije bila odluka donesena preko noći, već prirodan slijed događaja, potpomognut jasnom  idejom i osjećajem da je pravi trenutak  za promjene. Ono što je neobično na tom putu jeste da sam prelaskom u preduzetništvo u jednom segmentu promijenila i profesiju, ali upravo ta promjena donijela mi je novu energiju i motivaciju. 

Šta Vas je motivisalo da se fokusirate na konsultacije vezane za pristup fondovima i šta smatrate ključnim u tom procesu? 

Znanja i iskustva iz oblasti pripreme i sprovođenja projekata finansiranih  ili  sufinsisiranih iz EU fondova su veoma značajna za Crnu Goru,  posebno u kontekstu pridruživanja Evropskoj uniji. Ta iskustva će biti još potrebnija kada postanemo njena punopravna članica.  Moja ideja je bila da iskustva i najbolje prakse iz zemalja koje su već prošle taj put, na najbolji način primijenimo u Crnoj Gori, poput Poljske i Hrvatske. Upravo to me motivisalo da, kroz partnerstvo, okupimo tim kredibilnih stručnjaka sa bogatim znanjem iz ove oblasti. To su specifična znanja koja su nam u ovom momentu veoma potrebna. U našem timu imamo 14 izuzetnih stručnjaka koji su do sada realizovali preko 200 projekta i obezbijedili više od 150 miliona eura iz EU fondova za svoje klijente. 

Naš cilj nije samo sprovođenje projekata, već i edukacija, odnosno stvaranje novih stručnjaka koji će doprinijeti razvoju ove oblasti. U januaru 2025. godine, pokrećemo program obuke za pojedince iz javnog i privatnog sektora kako bismo im pomogli da samostalno pišu i apliciraju za projekte. Ključ u ovom procesu je dugoročnost i temeljno planiranje.  Edukacija, jasno sagledavanje mogućnosti i pažljivo vođenje kroz složene procedure ključni su koraci ka uspjehu. Vjerujem da zajedno možemo stvoriti održive projekte koji će pomoći razvoju javnog i privatnog sektora.

Foto: Vesela Mišković

Zbog čega se klijenti najčešće odlučuju za Vaše usluge? Ko su Vaši najčešći klijenti?

Klijenti prepoznaju važnost fondova kao sredstva za unaprjeđenje poslovanja i razvoj. Bilo da je riječ o projektima zelene tranzicije, infrastrukturi, edukaciji, kulturi, zdravstvu ili inovacijama, podrška fondova može napraviti ključne razlike. Potrebe za jasnim sagledavanjem situacije za unaprjeđenje poslovanja i razvoja mogu biti potpomognute u jednom dijelu i od strane raspoloživih fondova. Veliko zadovoljstvo mi je što su naše obrazovne institucije prepoznale taj potencijal, kao i lokalne samouprave i ICT sektor.  Svaki projektni proces prilagođavamo specifičnim potrebama klijenta, čime stvaramo partnerstva koja se temelje na povjerenju i zajedničkoj viziji. 

Da li mislite da je Crna Gora sve više otvorena i naklonjena samostalnim preduzetnicima ili zaostajemo u tome? 

Otvorenost ka razvoju preduzetništva je neophodna, a institucionalna podrška u tom segmentu ključna.  Naša zemlja ima veliki potencijal, ali je potrebno dodatno ulaganje u infrastrukturu, digitalizaciju administracije i podsticanje preduzetništva, posebno ženskog.  Gledajući iz ugla profila moje kompanije,  upravo sada radimo na stvaranju nove profesije u Crnoj Gori, u oblasti koja ima veliki potencijal za infrastrukturne, naučne, edukativne, inovativne i druge projekte. Kreiranje i unaprjeđenjem sistemskih rješenja koja podstiču postojeće, a i prepoznaju potencijal novih inicijativa, je najbolji odgovor administracije. Vjerujem da imamo snagu i kapacitet da sustignemo savremene trendove uz angažman svih aktera društva. 

Dugi niz godina ste radili u marketingu. Na koji način su Vam iskustvo i vještine stečene u marketingu pomogli u razvoju preduzetničkih sposobnosti i konsultantskog rada?

Komunikacione vještine su važan činilac u svakom segmentu poslovanja. Dugogodišnji rad u oblasti marketinga i komunikacija me naučio strateškom  razmišljanju, jasnoj komunikaciji  i upravljanju složenim procesima. Kreiranje komunikacionih strategija razvija sposobnost dugoročnog planiranja, jasnog predstavljanje ideja, koje su ključne za razvoj svakog projekta. Zatim, tu je i iskustvo u upravljanju kriznim situacijama i  efikasnom suočavanju sa izazovima. Ovo je dinamična i kreativna oblast  što pomaže u osmišljavanju projektnih ideja i održivih poslovnih modela. Ne manje važan segment je poznavanje šireg konteksta, odnosno ekonomskih i društvenih prilika koje su važne za planiranja pravaca razvoja.

Foto: Vesela Mišković

Da li smatrate da je teško biti preduzetnica u našoj državi? Koje su najveće prepreke i kako ih prevazilazite?

Žensko preduzetništvo nosi brojne izazove, posebno u tradicionalnim sredinama. Ipak, raduje me što sve više žena ulazi u preduzetničke vode, a institucije i privredna udruženja sve aktivnije podržavaju njihove inicijative. 

Ohrabruje i činjenica da se u zemlji povećava  broj preduzeća na čijem čelu su žene. Poslužiću se podacima sa skorašnjeg panela Rast ženskog biznisa – da li je podrška dovoljna?, u organizaciji TWBM inicijative, gdje je navedeno da je broj ženskih preduzeća rastao brže od ukupnog broja domaćih preduzeća, kao i doprinos po osnovu ostvarenih prihoda. Vjerujem da je podrška u oblasti edukacije i savjetovanja ključna za jačanje ženskog preduzetničkog duha i staranja pozitivnog poslovnog ambijenta. 

Za kraj, imate li neku poruku ili savjet za buduće preduzetnike i preduzetnice?

Ne bojte se da iskoračite iz sigurne zone. Svaki uspjeh počinje hrabrošću da se napravi prvi korak.